U galeriji ’’Selo’’ Doma kulture 26.04.2017. otvorena je izložba fotografija NOVOBEČEJSKI SVETLOPISCI.
Autor ove izložbe je naš sugrađanin, Andre Karolj, veliki kolekcionar i ljubitelj fotografije, kao i istorije našeg zavičaja. Na izložbi su izložene stare fotografije rađene u analognoj tehnici, iz njegove privatne kolekcije, kao i eksponati, kao što su stari fotoaparati i foto oprema iz kolekcija fotografa i njihovih naslednika.
Cilj izložbe je da prikaže pisani trag novobečejskih fotografa kroz istoriju razvoja ove, danas, već nauke. Izložba se više bavi ličnostima i objektima koji se nalaze na samim fotografijama, nego samom tehnikom fotografisanja i obuhvata period od druge polovine XIX veka do kraja XX veka i umetnike – fotografe u Novom Bečeju koji su slikovito zabeležili događaje i ličnosti u proteklih 140 godina. Zahvaljujući njima, Novi Bečej je ostao „zamrznut“ na fotografijama, a znatiželjni posmatrači sada, gledajući te stare crno-bele slike vraćaju se u vremena naših dedova i pradedova.
Zahvaljujući fotografima – svetlopiscima večno će ostati zabeleženi trenuci jednog davno prohujalog vremena.
Na izložbi, publici i autoru obratio se direktor Doma kulture Novica Blažin, istakavši divljenje za ovako impozantnu kolekciju, ali i veliki značaj ove izložbe za spoznavanje bogate istorije i kulture našeg mesta.
Izložbu je otvorila Ivana Arađan, istoričar umetnosti i kustos Narodnog muzeja Zrenjanin, govoreći o nastanku fotografije i njenom dolasku na ove prostore:
‘’Kao rezultat napretka industrije i tehničko-tehnoloških mogućnosti, u devetnaestovekovnoj Evropi ostvarile su se prilike za rađanjem jedne nove kulturne istorije. Pronalazak fotografskog postupka, koji je zvanično objavljen u Parizu, na sednici Akademije nauka, 19. avgusta 1839. godine, označio je sasvim neočekivanu razvojnu putanju istorije kroz ovaj novi vizuelni medij.
Pedesetih godina 19. veka već tehnološki unapređeni fotografski postupak stiže na područje Srbije i tadašnje Habzburške monarhije. Zahvaljujući putujućim fotografima, koji su iz Beča i drugih centara kulture doneli ovaj postupak, svaki grad i manje mesto imali su nekoliko svetlopisaca koji su se zadržavali određeni vremenski period, fotografisali žitelje, promovisali novi postupak i vršili obuku zainteresovanih. Na taj način naseljena mesta su polako dobijala i svoje prve stalne fotografske ateljee. Srednji Banat je bio izuzetno bogat ovom delatnošću počev od sredine 19. veka. Pored Velikog Bečkereka, koji je bio jedan od dinamičnijih centara fotografije u to vreme, iz ove izložbe saznajemo i koliko je Novi Bečej imao bogatu fotografsku delatnost i koliko je ona ostavila značajan trag u vizuelnoj i građanskoj kulturi ovog mesta…….’’
Reč autora izložbe:
’’….Fotografska delatnost kao takva spada u kategoriju primenjene umetnosti, a fotografi su, shodno tome, i zvanično sve do 1902. godine smatrani umetnicima, a ne zanatlijama, pa ih dotle i ne nalazimo u spiskovima registrovanih zanatlija” (,,Počeci fotografije u Vojvodini“, Ferenc Nemet). Iz tih razloga je mnogo teže ustanoviti koliko je fotografa radilo pre 1902. godine i ko su oni bili, a pogotovu u kom periodu su obavljali svoju umetničku misiju.
Po dosadašnjim saznanjima Karolj Folkman (Volkmann Károly) može se smatrati prvim turskobečejskim fotografom (Turski Bečej je tadašnji naziv za Novi Bečej), a radio je u drugoj polovini XIX veka i imao je svoj stalni atelje u našem mestu. Istraživačkim radom došlo se do saznanja da je pri kraju XIX veka i u prvim godinama XX veka fotograf Karolj Varšanji (Károly Varsányi) takođe bio stacioniran u Novom Bečeju. Kasnije se ispostavilo da su ta dva Karolja u stvari ista ličnost.
Fotografska radnja – atelje Konstantina Vukova (1875-1965) radila je od 1908. (1910) godine, pa sve do šezdesetih godina XX veka. Druga po dužini trajanja bila je fotografska radnja Geze Sakača (1928-2009). Ona je otvorena 1954. godine i radila je sve do kraja XX veka. Obe radnje su se nalazile na glavnoj novobečejskoj ulici. Sve promene, kao i sva važnija dešavanja u varošici kraj Tise tokom XX veka, ostala su zabeležena zahvaljujući foto-kamerama Konstantina Vukova i majstora fotografije PP of E (Professional Photography of Europe – Savez profesionalnih fotografa Evrope) Geze Sakača.
Ostali fotografi koji su radili tokom XX veka, su: Dušan Kiurski, Jožef Kožik, Lajoš Čanji, Foto „Rojal”, Miroslav Tornjanski – Foto „Mira”, Rozalija Tica rođena Čejtei, Vojislav Reznić – Foto „Šilja”, Mikloš Hever – Foto „Miki” i Imre Sakač….’’